Seizmička otpornost zgrada u Hrvatskoj nakon zagrebačkog potresa

Seizmička otpornost zgrada u Hrvatskoj

Potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine magnitude 5,5 po Richteru, kao i naknadni potresi u Petrinji i okolici krajem iste godine, na tragičan su način ukazali na ranjivost velikog broja građevina u Hrvatskoj na seizmička djelovanja. Većina oštećenih zgrada izgrađena je prije uvođenja suvremenih protupotresnih propisa, što je rezultiralo značajnim oštećenjima i, u nekim slučajevima, potpunim urušavanjem konstrukcija.

Trenutno stanje građevinskog fonda u Hrvatskoj

Prema procjenama stručnjaka, značajan postotak stambenih i javnih zgrada u Hrvatskoj, osobito u urbanim središtima poput Zagreba, Rijeke i Splita, izgrađen je prije 1964. godine kada su uvedeni prvi ozbiljniji protupotresni propisi nakon skopskog potresa. Ove građevine karakterizira:

  • Nedostatak adekvatne horizontalne i vertikalne ukrućenosti
  • Loša povezanost nosive konstrukcije
  • Neprimjereni detalji armiranja
  • Nestandardizirani materijali upitne kvalitete
  • Degradacija materijala uslijed starenja i nedostatnog održavanja

Ključni problemi uočeni nakon zagrebačkog potresa

Inženjerski pregledi nakon potresa u Zagrebu identificirali su nekoliko ključnih problema koji su doveli do značajnih oštećenja:

1. Dimnjaci i atike

Veliki broj dimnjaka i ukrasnih atika na starijim zgradama pokazao se izrazito ranjivim na potresna djelovanja. Njihovo urušavanje prouzročilo je dodatna oštećenja krovnih konstrukcija i predstavljalo je značajnu opasnost za prolaznike.

2. Zabatni zidovi

Nezavisni zabatni zidovi pokazali su vrlo slabu otpornost na potres, pri čemu su mnogi doživjeli djelomično ili potpuno odvajanje od glavne konstrukcije.

3. Međukatne konstrukcije

Drvene međukatne konstrukcije često su pokazivale nedovoljnu krutost u svojoj ravnini, što je rezultiralo nedovoljnim povezivanjem nosivih zidova i njihovim izmicanjem izvan ravnine.

4. Spojevi zidova

Loša povezanost između nosivih zidova, posebno na sjecištima, dovodila je do razdvajanja i lokalnih slomova konstrukcije.

Prikaz tipičnih oštećenja zgrade nakon potresa

Preporuke za povećanje seizmičke otpornosti

Na temelju iskustava iz zagrebačkog potresa, stručnjaci preporučuju sljedeće mjere za povećanje seizmičke otpornosti postojećih i novih objekata:

1. Ojačanje postojećih zgrada

Za postojeće zgrade, posebno one izgrađene prije uvođenja suvremenih protupotresnih propisa, preporučuje se:

  • Povezivanje nosivih zidova čeličnim zategama
  • Ojačanje međukatnih konstrukcija za osiguranje dijafragmatskog djelovanja
  • Sanacija i stabilizacija zabatnih zidova
  • Rekonstrukcija dimnjaka ili njihova zamjena modernim sustavima
  • Injektiranje pukotina i ojačanje zidova armiranim cementnim žbukom
  • Primjena FRP (vlaknima ojačanih polimera) za lokalna ojačanja

2. Projektiranje novih zgrada

Pri projektiranju novih zgrada ključno je:

  • Dosljedno primjenjivati Eurokod 8 (EN 1998) za projektiranje otpornosti na potres
  • Težiti jednostavnim i simetričnim konstrukcijskim rješenjima
  • Osigurati kontinuitet nosivih elemenata
  • Projektirati adekvatnu duktilnost konstrukcije
  • Osigurati kvalitetne detalje armiranja u kritičnim područjima
  • Primjenjivati moderne materijale i tehnologije građenja

3. Edukacija i svijest

Ključna je i kontinuirana edukacija svih sudionika u gradnji, od inženjera i arhitekata do izvođača radova i nadzornih inženjera. Također, važno je podizati svijest vlasnika nekretnina o važnosti održavanja i seizmičke procjene postojećih objekata.

Zakonodavni okvir i financiranje

Nakon potresa, doneseni su novi zakonski propisi koji reguliraju obnovu i izgradnju na potresom pogođenim područjima. Međutim, ključni izazov ostaje financiranje ojačanja postojećih zgrada. Preporuke uključuju:

  • Uspostavljanje dugoročnih programa sufinanciranja ojačanja postojećih zgrada
  • Uvođenje poreznih olakšica za investicije u seizmičko ojačavanje
  • Korištenje EU fondova za sustavnu obnovu
  • Razvoj modela javno-privatnog partnerstva za veće projekte

Zaključak

Zagrebački potres 2020. godine bio je bolno upozorenje na ranjivost našeg građevinskog fonda na seizmička djelovanja. Međutim, iz ove tragedije moramo izvući važne pouke i sustavno raditi na povećanju otpornosti naših zgrada na buduće potrese. To zahtijeva koordinirani pristup struke, zakonodavca i cijelog društva.

Kao tvrtka specijalizirana za projektiranje konstrukcija i podupiranje elemenata, Tutel Trans aktivno sudjeluje u obnovi nakon potresa nudeći sveobuhvatne usluge procjene oštećenja, izrade projekata sanacije i nadzora izvođenja radova. Naš tim stručnjaka stoji vam na raspolaganju za sve upite vezane uz seizmičku otpornost vaših objekata.

Trebate stručnu procjenu stanja vašeg objekta nakon potresa?

Kontaktirajte nas

Podijelite članak: